Kupres Portal [Arhiva]

Misa zadušnica za stradale na Husinoj jami

28.08.2010 15:19, 359 pregleda

U subotu 4. rujna 2010. s početkom u 11.00 sati, pokraj spomen-kapele podignute u čast Čudotvornoj Gospi Sinjskoj na Vagnju, bit će služena sv. Misa zadušnica za sve nevine žrtve II. svjetskog rata i poraća, umorene od strane odmetničkih partizansko-komunističkih bandi. Zemni ostatci mnogobrojnih hrvatskih mučenika većinom /preko tisuću umorenih/ domobrana i civila - pokriveni debelim naslagama različitih otpadnih materijala, i danas počivaju u Husinoj Jami na Kamešnici - jednom od najozloglašenijih južnohrvatskih masovnih stratišta, dakako, Hrvatâ katolika. Svetu Misu predvodit će triljski župnik i dekan Cetinskog dekanata, Don STIPE LJUBAS u suslavlju s braćom svećenicima i redovnicima s područja livanjskih i sinjskih (cetinskih) dekanata i župa. Inače, sv. Mise zadušnice u spomen na navedene - nevine žrtve Husine jame održavaju se još od 1999., već 11-u godinu zaredom, svake prve subote u rujnu. Utemeljitelj gradnje spomen-kapele na Vagnju i inicijator svih dosadašnjih hodočašničkih okupljanja je, valja pribilježiti, dr. sc. fra BOŽO NORAC KLJAJO, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U skoro pola stoljeća komunističkog strahovlašća nije se smjelo spomenuti ime čak niti jedne žrtve, a kamoli doći ili se bar nakratko zadržati i pomoliti uz ovu zloglasnu jamu, koja se, kao što znamo, nalazi uz samu (staru) cestu Sinj – Livno na bosansko-hercegovačkoj strani Kamešnice. Poradi toga prof. dr. sc. fra Božo Norac Kljajo, organizator i ovogodišnjeg sv. Bogoslužja, bratski poziva sve vjernike: Bogoljube, čovjekoljube, domoljube i rodoljube s cetinskoga (sinjskoga), imotskoga, livanjskoga i splitskog područja da u što većem broju nazoče sv. Misi zadušnici.tj. ovim komemorativnim svečanostima. S ovog mjesta patnje i mučeništva tako će i ove godine, kao i svih godina dosad, Hrvatskoj i cijelom svijetu, biti odaslana poruka mira i ljubavi, jer ovo okupljanje ima posve kršćanski i ljudski, ali i domoljubni čin, a svaki čovjek (kao što znamo) ima pravo na vlastiti život i na dostojanstvenu smrt, naravno, ako je imao tu sreću živjeti u društvu u kojem nije vladala komunistička kama ili pak partizanski puščani kuršum. Petar Vulić

Vrh stranice