Kupres Portal [Arhiva]

Priča o božićnom drvcetu

09.12.2010 13:20, 313 pregleda

Prosinac je već dobrano poodmakao i bliži nam se Božić, najradosniji blagdan kršćanskog puka. Jedna od tradicija vezana uz Božić i božićne blagdane je kićenje drvceta. Upravo kićenje drvceta veže sve nas za najljepše uspomene iz djetinjstva. Jeste se ikada pitali kako je nastao ovaj običaj? Evo kako...

Za kršćanske obitelji u cijelom svijetu božićno je drvce simbol božićnog vremena i betlehemskog događaja. Prizor triju svijeća koje gore na prozoru nadahnjuje topla sjećanja i u naše živote unosi ugodnu šumsku atmosferu. Ipak, puno prije nego je božićno drvce zaista postalo "božićno", običaji kićenja drveća u drevnim poganskim vjerovanjima imali su čestu i važnu ulogu. Egipćani su čuvali i obožavali zimzeleno drveće. Kad bi došao zimski solsticij (najdulja noć u godini), oni bi u svoje domove unijeli zelene palmine grane koje su simbolizirale pobjedu života nad smrću.

Stari su Rimljani slavili zimski solsticij proslavom zvanom ”Saturnalia” u čast Saturna, boga poljodjelstva. Narod je ukrašavao drveće nakitom i svijećama. Ukrašavali su kuće zelenim grančicama, svjetlima i izmjenjivali poklone. Davali su novčiće za napredak, kolačiće za sreću i svjetiljke da bi nekome osvijetlili životni put.

Za Vikinge sjeverne Europe zimzelen je bio podsjetnik da završava zimska tama i hladnoća i da će se uskoro vratiti proljeće. Prije mnogo stoljeća su druidi, svećenici u Velikoj Britaniji i Francuskoj, koristili zimzelen za vrijeme misterioznih rituala zimskog solsticija. Koristili su zeleniku i imelu kao simbole vječnog života i stavljali grančice zimzelena iznad vrata da otjeraju zle duhove. Ukrašavali su i hrastove voćem i svijećama u znak štovanja bogova žetve i svjetla.

U srednjem su vijeku Nijemci i Skandinavci unosili zimzeleno drveće u kuće ili pred kućna vrata da očituju svoju nadu u skoro proljeće.

Danas nitko sa sigurnošću ne zna od kada točno datira tradicija kićenja božićnih jelki, ali zato postoje brojne legende koje božićno drvce obavijaju velom tajne. Jedna od tih legendi govori nam da je Sv. Bonifacije, engleski redovnik koji je organizirao Kristovu crkvu u današnjoj Francuskoj i Njemačkoj, na jednom od svojih putovanja naišao na skupinu pogana. Oni su se bili skupili oko velikog hrasta da bi žrtvovali dijete bogu Thoru. Svetac je zaustavio žrtvovanje i spasio djetetu život, a drvo je jednim udarcem šake sravnio sa zemljom. Na mjestu drveta nikla je mala jela. Svetac je rekao poganima da je tanana jela drvo života i predstavlja vječni Kristov život.

Kako se širila Kristova crkva, tako je i tradicija kićenja božićnog drvceta postajala sve jača. U krajevima gdje zimzeleno drveće nije često, kršćanske obitelji bi gradile male drvene piramide umjesto svježih drvaca , ukrašene zimzelenim grančicama i svijećama.

Kako tada tako i danas, božićno drvce unosi radost u naše domove i toplinu u naša srca. Ali... Ljudska okrutnost ponekad i od najljepše božićne bajke stvori noćnu moru.

Tako i božićno drvce, zbog ljudske oholosti i neobazrivosti ponekad ne predstavlja ono što bi uistinu trebalo predstavljati. ...simbol nade i vjere u rođenje i uskrsnuće Isusa Krista.

Svoje božićno drvce, dragi naši posjetitelji, nemojte sami sjeći u šumi. Baš kao što je tradicija njegovog ukrašavanja dio našeg kulturnog bogatstva, tako su i šume u kojima ćete ga eventualno usjeći, dio naših prirodnih bogatstava.

Pod božićnim drvcetom često pronađemo božićne darove. Zašto ove godine mi ne bi darovali prirodu i kupili pravo, prirodno uzgojeno božićno drvce, u našoj Šumariji te time pomogli da ovu predivnu tradiciju očuvamo i za naraštaje koji slijede nakon nas.

Cijene božićnih jelki ovise o visini istih i iznose:

Visina (m): Maloprodajna cijena (KM):
do 2 m 11,70
2-3 m 29,25
3-5 m 52,56
preko 5 m 128,70

Božićna drvca se mogu pogledati i kupiti svakim radnim danom od 08:00 do 15:00 sati u plavoj hali kupreške Šumarije, a za više informacija možete se obratiti Milenku Mihaljeviću - Džini na broj mobitela: 063/425-581.

/ Šumarija Kupres

Vrh stranice