Kupres Portal [Arhiva]

Na Kupresu kunom ni kavu ne možeš platiti, ali u Banjoj Luci - možeš

07.10.2010 11:58, 203 pregleda

Dođem jutros na kiosk u Tomislavgradu po “Slobodnu” i pružim trafikantici šest kuna, ali mi ona uzvrati da može naplaćivati samo u markama. Dala mi je novine na veresiju, kao dobrom poznaniku, a ja se sjetih medijskih izvješća o tome kako je Federalna vlada donijela propis da se na području Federacije u platnom prometu može od 1. listopada koristiti samo konvertibilna marka. Odmah sam otišao u banku i svoju kunsku plaću razmijenio u marke. I to nakon desetak minuta čekanja. Jer, pred šalterom se stvorio red onih koji mijenjaju u marke svoje kune i eure. Zatim svratim u kafić gdje je konobar uvjeravao jednoga gosta da ne smije piće naplatiti u kunama. Jer što će ako mu inspekcija u blagajni nađe kune ili eure. Onda se našao netko tko je momku razmijenio kune u marke. Tu mi rodijak Ivan ispriča svoju priču. Kupio deset kila mesa u jednom prodajnom centru i na blagajni pružio novčanicu od sto eura. - Potezanje je trajalo deset minuta - veli Ivan. - Blagajnica neće eure, a meni daleko ići do banke da ih razmijenim u marke. Onda sam kazao da ću im ostaviti meso, pa su nekako našli način da mi razmijene sto eura u marke. U ratu je moglo Sve to govori koliku je pomutnju izazvao propis Vlade FBiH o izbacivanju iz platnog prometa kune i eura. Na dugačkom pograničnom prostoru BiH, posebice na iseljeničkom i gastarbajterskom prostoru od Neuma do Livna, desetljećima su vrijedile sve valute. Tako je i danas. Kolaju ljudi, robe i valute. Pa se ni u vrijeme komunizma takve novčane transakcije nisu mogle iskorijeniti. Poratnih se godina plaćalo u markama, kunama, eurima, francima, dolarima… Čak i nepismeni poput računala preračunavaju vrijednost jedne valute u odnosu na druge. Naravno da bi svima bilo draže i lakše imati jednu valutu i njome plaćati. No, pogledajmo što kaže struka. - Ovo je odluka Federalne vlade, ali moram kazati da je bilo vrijeme uvesti malo reda u platni promet - kazao nam je Ante Krajina, ministar financija Vlade Hercegbosanske županije. - Ovo je pokušaj uvođenja reda. Zar tako nije u Hrvatskoj? Tamo su na sve muke uveli euro kao platežno sredstvo, na primjer, na autocestama, a nigdje ne možeš ništa platiti markama. I bankari podržavaju novi propis. Doduše, ni jedan se nije želio slikati i dati izjavu pod svojim imenom, ali su u razgovoru istaknuli neke, za njih, pozitivne. - Riječ je o predrasudama - veli bankar NN. - Ljudi se plaše marke računajući da je vezana uz slabu državu kakva je BiH. No, moraju znati da je marka vezana tečajem uz euro. I vrlo stabilna. Moj ujak gastarbajter diže mirovinu u eurima. A ja ga nagovaram da diže novac u markama. Zašto? Jednostavnije mu plaćati, a nitko mu neće zakinuti ni centa. Dobro za bankare Što o novoj mjeri Vlade Federacije misle poslovni ljudi, vlasnici trgovina i kafića? - To odgovara samo bankarima - veli nam Zdenko Baković, vlasnik prodajnih centara u Kupresu i na Kamenskom. - Morate znati da na ovom pograničnom prostoru, posebice u Tomislavgradu i Livnu, i danas više ljudi zarađuje, ili pak prima kao mirovine, kune i eure nego marke. Nema mjenjačnica Sada mi moramo praviti konverzije u marke, a kod banaka samo na proviziju moramo platiti 1,5 maraka na sto eura. Ne bi ni to bio problem. Ali, ja, na primjer, imam prodajne centre u turističkom Kupresu i na graničnom prijelazu Kamensko. Normalno je da ljudi idu u šoping. Ali, moj kupac iz Hrvatske sada mora platiti u markama.

Kako? U Hrvatskoj ne postoji mjenjačnica koja će zamijeniti kune u marke, a da bi to učinio, mora, dakle, otići do Tomislavgrada ili Livna, 30, 40 kilometara, pa se vratiti. A Kupres je još složenija stvar. Tamo živimo od turizma i dalmatinskih vikendaša. I dođu ljudi subotom popodne, kada banke ne rade, kao ni nedjeljom. Oni, dakle, ne mogu popiti kavu, ako ih netko ne počasti. Ni kupiti nešto za pojesti u prodavaonicama. Apsurd!

Petar Miloš / Slobodna Dalmacija

Vrh stranice