Kupres Portal [Arhiva]

5 000 ljudi otišlo iz HBŽ

09.06.2015 06:34, 571 pregleda

Posebno zabrinjavajuće brojke dolaze iz Kantona 10.

„Iz Livna je otišlo preko 2500 ljudi, iz Kupresa preko 1000 ljudi, iz Bosanskog Grahova takođe, iz Glamoča, Tomislavgrada, Drvara. A ovo govorimo samo o povratnicima i raseljenim licima“, kaže predsjednica Unije.

U Uniji su zatim pokušali da razvrstaju domicilno stanovništvo koje odlazi iz tih gradova, a koje se nije raseljavalo tokom rata, pa su tako došli i do podataka za veće gradove, iz kojih odlaze prvenstveno mladi – od Mostara, Stoca, Čapljine, Prozora, Trebinja. Takođe u SB Kantonu, Bugojno, Travnik, Jajce, Sanski Most, Bihać, Ključ – „to su sve gradovi iz kojih odlazi naša mladost“ – kaže naša sagovornica.

Zukićeva ističe posebne primjere odlaska iz Kantona 10, iz kojih odlaze čitave porodice.

Najmasovniji razlog odlaska jeste nedostatak uslova za život, povratnika posebno, koji nemaju garantovano zdravstvo, dok je stanje u obrazovanju veoma loše. Zapošljavanje je trebalo biti apsolutni prioritet.

„Mi smo pokušali uporediti urbana i ruralna područja. Zašto ljudi odlaze iz gradova kao što su Livno, Grahovo, Drvar? Zašto ljudi odlaze iz Zvornika?“, pita se naša sagovornica.

„Dakle, ovdje ne možemo govoriti samo i isključivo o Bošnjacima, ili Hrvatima, Srbima ili Romima – ljudi nam odlaze iz Bosne i Hercegovine“, kategorična je Zukićeva.

Ona kaže da su glavne destinacije za odlazak iz zemlje Švedska, i to putem instituta spajanja porodica, npr. iz Sanskog Mosta, Ključa, Bihaća odlaze mladi koji sklapaju brakove sa svojim vršnjacima vani. Dakle, imamo slučajeve klasičnih interesnih brakova. Svaka prilika se koristi da mladi napuste ove prostore.

Mirhunisa Zukić kaže da, kada je riječ o njihovoj brojki od 68 000 ljudi koji su napustili BiH tokom 2012, 2013 i 2014. godine, a riječ je o sjeverozapadnoj Bosni, cifra je daleko veća. „Blizu 100. 000 ljudi je u migraciji“, tvrdi Zukićeva. „Postoji veliki broj ljudi koji nije prijavljen u tom gradu, recimo, a potiču iz tog grada“, dodaje.

„Mi kao nevladina organizacija želimo da promijenimo razmišljanja i svijest ljudi – da odlazak iz zemlje koji oni smatraju kao nešto normalno to ustvari nije. Odgovori ljudi na pitanja o odlasku njihovih sugrađana su bili veoma pesimistični i pomalo morbidni. To želimo da promijenimo“, kaže u izjavi Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak BiH.

 

Rusmir Pobrić iz Instituta za razvoj mladih Kult kaže, da kada je riječ o odlasku ljudi iz naše zemlje, 2014. godina je bila posebno burna. Iz perspektive običnog čovjeka, društveni porazi redali su se jedan za drugim i polako je nestajalo nade za novim početkom. Bez nade u bolju budućnost, bez posla i novca, okruženi nepravdom i sve gorim javnim uslugama,... ljudi vide izlaze iz krize na graničnim prelazima.

Nekada imam osjećaj da postoji neka tajna politička agenda koja ima za cilj da mlado i obrazovano stanovništvo napusti zemlju, jer tada otupljuje oštrica kritike i odlučnog građanskog zahtjeva, tada slabi kritička misao i ostaje masa kojom je lakše manipulisati. Ne znam kako drukčije objasniti nezainteresiranost vlasti za problem odljeva stanovništva. Bez obrazovanog stanovništva, bez kvalitetnog mladog kadra, većina ključnih reformi je nezamisliva. Osvrnimo se samo na pitanje zapošljavanja. Ko će pokretati nove biznise, ko će dočekati investitore, ko će popunjavati nova radna mjesta čija se otvaranja najavljuju? Privredni sektor već muku muči sa nedostatkom kvalificiranog kadra, čak i za ne tako zahtjevna zanimanja, najpotentnija radna snaga nam odlazi iz zemlje“, ističe Pobrić.

Situacija sa odlaskom ljudi iz ove zemlje više je nego alarmantna. O ovom svjedoče gore navedeni podaci. Privredni sektor se sve glasnije žali da im ogroman problem pričinjava nedostatak kvalificiranog kadra, da im to značajno usporava razvoj. IT sektor, koji se smatra vrlo perspektivnom granom privrede za BiH, suočava se sa problemom da zadrži mlade programere u BiH. Prijeti kolaps zdravstvenog sistema, medicinski kadar u velikom broju odlazi. Treba spomenuti i socijalnu sliku koja se stvara odlaskom najboljih i najkonkurentnijih članova naše zajednice. Trebamo dobro razmisliti o tome ko nam odlazi, a ko nam ostaje u zemlji.

Svaka prilika se koristi da ljudi napuste ove naše prostore…

Oko 68.000 građana BiH napustilo je državu u proteklom periodu, dok je njih oko 100.000 u konstantnoj migraciji.

Do ovih podataka došla je Unija za održivi povratak u BiH, u okviru svog istraživanja koje se odnose na prostor sjeverozapadne, sjeveroistočne i dijela jugoistočne Bosne.

„Područja Zvornika, Vlasenica, Bratunac, Kalesija, dio Goraždanske regije prema Ustikotlini i prema Foči napustilo je oko 68000 građana BiH“, rekla je Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije.

Ona kaže da je prvobitna namjena njihovog projekta bila mapiranje najugroženijih porodica po pitanju rekonstrukcije stambenih i nestambenih jedinica, zapošljavanja, obrazovanja, zdravstva, ali da su tokom istraživanja došli do ovih frapantnih brojki koje su ih veoma zabrinule. Ona je podsjetila da su u njihovom radu obuhvaćene 52 opštine u BiH.

Ističe da su podatke dobijali od mjesnih zajednica (njih ukupno 985), brojnih institucija, vjerskih zajednica, zatim osnovnih i srednjih škola, jer djeca odlaze zajedno sa svojim roditeljima, te manji broj od nevladinih organizacija.

„Ovo su informacije koje su potvrđene od ovog nezanemarivog broja institucija, to su njihovi izvori i to je veoma ozbiljna brojka“, ističe Zukićeva.

Bišćani.net

Vrh stranice