Kupres Portal [Arhiva]

Srbi u Vladi HB županije iz ureda uklonili grb HB županije

20.05.2015 10:47, 602 pregleda

Kako neslužbeno doznajemo, grbovi su uklonjeni na zahtjev aktualne ministrice pravosuđa i uprave Mirjane Stojsavljević - Petraković koja obilježja smatra neustavnim. Naime, prema odluci Ustavnog suda Federacije od 20. studenog 1997. i 19. veljače 1998. grb HB županije je proglašen neustavnim i poništen je.

Podsjetimo. Prilikom formiranja vlasti u HB županiij SNSD je od HDZ-a BiH tražio pokretanje ustavnih promjena u županiji, a jedna od tih promjena je i neustavno obilježje HB županije.

Odluka ustavnog suda FBiH

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, na temelju članka IV. C. 10 (2) b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i čl. 13, 18, 28. i 29. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federcije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 6/95), na sjednicama održanim 20. studenog 1997. i 19. veljače 1998. godine, donio je

PRESUDU

Utvrđuje se da odredbe čl. 4, 8, 9. i 78. Ustava Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj 3/96), nisu u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da je članak 11. Ustava Hercegbosanske županije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Ova presuda objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH", i u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije".

O b r a z l o ž e nj e

Premijer Edhem Bičakčić, Zahtjevom broj 01-2-2585/97 od 1. 8. 1997. godine, kao ovlašteni podnositelj, na temelju članka IV. C. 10 (2) b) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, pokrenuo je postupak pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine da se utvrdi da odredbe čl. 4, 8, 9, 11, 19, 75. 78. Ustava Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj 3/96), nisu u skladu s odredbama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

U Zahtjevu se navodi da je člankom 4. Ustava Hercegbosanske županija za županiju broj 10 određen službeni naziv kao Hercegbosanska županija, iako teritorij te županije ni jednim dijelom ne pripada Hercegovini kao regiji. Da su odredbama čl. 8. i 9. istog Ustava definirani izgled grba i zastave županije, koji ni jednim detaljem ne odražavaju nazočnosto drugog konstitutivnog naroda (Bošnjaka) u toj županiji, pa je povrijeđeno načelo nacionalne ravnopravnosti konstitutuvnih naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Odredbom članka 11. je nedosljedno preuzeta odredba članka V. 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, tako da je dobila drugi smisao. Odredbom članka 19. Ustava Hercegbosanske županije propisano je da Skupština te županije ima najmanje 30 zastupnika, ali da se ista stvarno sastoji od 15 zastupnika (13 HDZ i 2 SDA), i da je samo s 13 zastupnika, bez zastupnika SDA, dakle bez potrebne većine, usvojila sastav Vlade Hercegbosanske županije, koja ne odražava ni nacionalni sastav stanovništva Hercegbosanske županije, niti zastupljenost konstitutivnih naroda. Da su stoga čl. 75. i 78. Ustava Hercegbosanske županije protivni Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine.

U odgovoru na Zahtjev od 14. listopada 1997. godine predsjednik Skupštine Hercegbosanske županije Mijo Tokić predložio je da se Zahtjev Premijera Federacije Bosne i Hercegovine u cijelosti odbije, kao neosnovan. Naime: da teritorij kantona zahvata teritorij regije Bosne i regije Hercegovine i da naziv kantona odražava nazive tih regija; da Ustav Federacije Bosne i Hercegovine ne regulira izgled grba i zastave federalnih jedinica (kantona) i da je izgled istih utvrdio narod kantona; da je odredba članka 11. u potpunosti suglasna sa članku V. 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine; da je člankom 19. Ustava Hercegbosanske županije propisano da Skupština županije broji 30 zastupnika, ali da je Privremeno izborno povjerenstvo OSCE-a poslije održanih izbora u rujnu 1996. godine, potvrdilo mandate samo 15 zastupnika. Ističe da odredba čl. 75. i 78. nisu protivne Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine.

Na raspravi održanoj 19. studenog 1997. godine punomoćnik Premijera povukao je dio zahtjeva za utvrđivanje ustavnosti odredaba koje se odnose na čl. 19. i 75. Ustava Hercegbosanske županije.

Prema odredbi članka I. 2. Ustava Federacije BiH, Federacija Bosne i Hercegovine sastoji se od federalnih jedinica (kantona), koje će imati nazive određene jedino prema gradovima koji su sjedišta odgovarajućih kantonalnih vlasti ili prema regionalnim zemljopisnim karakteristikama. Iako su Ustavom Hercegbosanske županije (članak 5.) određena sjedišta županijskih vlasti u Kupresu (predsjednik županije) i naznačeno da je Kupres sjedište županije, Tomislavgradu (Skupština županije) i Livnu (Vlada županije) naziv kantona nije određen prema imenima tih gradova, a ni prema regionalnim zemljopisnim karakteristikama toga kraja, već su u nazivu sadržani elementi imena države Bosne i Hercegovine i naziva Federacije Bosne i Hercegovine, što može biti karakteristika i svih ostalih kantona, pa je članak 4. pomenutog Ustava u suprotnosti sa Ustavom Federacije BiH.

Polazeći od definicije Ustava Federacije BiH istaknute u Amandmanu III (1) koja osigurava konstitutivnost Bošnjaka i Hrvata na teritoriju Federacije BiH, koja se sastoji od federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima, ovaj sud nalazi da temeljna ideja ravnopravnosti ova dva naroda mora biti održana i na kantonalnoj razini odnosno na svim razinama Federacije. Ta ideja mora doći do izražaja i u znamenjima kantona (grbu i zastavi). Znamenje kantona ne smiju predstavljati tradicije samo jednog konstitutivnog naroda, jer je to protivno temeljnoj ideji Ustava Federacije BiH. Prema tome, grb i zastava moraju izražavati pripadnost Federaciji i kantonu. To znači da moraju sadržavati i regionalne zemljopisne karakteristike kantona (člađnak I. 2. ). Kako su grb i zastava u čl. 8. i 9. Ustava Hercegbosanske županije koncipirani na način da su u njima istaknute tradicijesamo jednog konstitutivnog naroda (Hrvata), u suprotnosti su sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Člankom 78. Ustava županije preuzete su prelazne odredbe Ustava Federacije BiH (članak IX. 5. (1)), kojim odredbama je uređen pravni kontinuitet, odnosno važenje zakona, drugih propisa i sudskih pravila na teritoriju Federacije BiH, dok nadležni organi Federacije BiH ne odluče drukčije. S obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o isključivoj nadležnosti Federacije BiH, članak 78. Ustava Hercegbosanske županije je u suprotnosti sa Ustavom Federacije BiH.

U članku V. 3. Ustava Federacije BiH propisano je da kantoni sa bošnjačkom ili hrvatskom većinom mogu osnivati savjete kantona u cilju koordiniranja politike i aktivnosti u svezi sa pitanjima od zajedničkog interesa za njihove zajednice i radi izvješćivanja svojih predstavnika u Domu naroda. Savjeti mogu osnovati koordinacijska tijela, kao što su komisije i radne grupe, radi razmjene informacija i usklađivanja aktivnosti kantona u provedbi njihovih nadležnosti, ali ne mogu obuhvaćati vojne i političke dogovore.

Sadržaj ove norme preuzet je člankom 11. Ustava Hercegbosanske županije i to tako da njime nisu proširena ovlasti županije na vojne i političke dogovore.

Iz navedenih razloga ovaj Sud utvrdio je da osporeni članak 11. Ustava Hercegbosanske županije nije u suprotnosti s odredbom članka V. 3. Ustava Federacije BiH.

Broj U-11/97

20. studenog 1997. i 19. veljače 1998. godine Sarajevo

Predsjednik Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine

mr Mirko Bošković, v. r.

Livno Online

Vrh stranice